Slovenofilski organ „Slavяnskій Vekъ“, koji izlazi u Beču pod redaktorstvom g. Verguna, u 72. broju od decembra doneo je članak pod naslovom „Slovenski pregled za 1903 god.“, gde se iznosi uloga Austrije u sudbini slovenskih naroda za minulu godinu i rezultat velikog makedonskog ustanka.
U bitoljskom vijaletu sagorelo je 172 sela, razrušeno 11,906 domova, ostalo bez nigde ičega 71,972 čoveka. Prema proceni g. R. G. Prževaljskog, Poljaka-dobrovoljca i dopisnika „Slovenskog Veka,“ u okruzima Kosovskom, Razloškom i Ohridskom spaljeno je preko 300 sela, oko 100.000 ljudi pobeglo je u Bugarsku, i do 40.000 palo za vreme ustanka. „Ako se uzme u obzir fakat, da sve hrišćansko stanovništvo u tri makedonska vilajeta, po računu Vasilija Končeva iznosi 1,200.000, onda će se doći do strahovitog zaključka, da je u Makedoniji prošle godine izginula šestina tamošnjih Slovena. Njive njihove i sela — naseljavaju već Arnauti pa čak i Turci iz Male Azije, a i nemački je poslanik u Carigradu maršal fon Biberšajn, kao što se čuje, stupio u pregovore sa Visokom Portom o kupovini zemlje za nemačke koloniste: U opšte, ceo članak ovaj naperen je protiv Austro-Ugarske. Svuda, u svakoj slovenskoj državi i provinciji konstatuju se zle namere Austrije, namere, da se ugušuje Slovenstvo. Tako u Makedoniji (Stara se Srbija nigde ne spominje!) uticaj Austro-Ugarske daleko je veći od uticaja Rusije, a to je zlo za Slovenstvo. „Duhovne ubice ruskih mučenika Ščerbine i Rostkovskog, njihove drugove i Jude — izdajice, austro-ugarske konzule Para i Kralja — poziva Sultan u Carigrad i nagrađuje ih…““
U koliko je Rusija u većem prijateljstvu s Austro-Ugarskom, u toliko više pate Sloveni kako u Austriji, tako i u samoj Rusiji. To dokazuje istorija. Bečki kongres i Meternih uzrok su, što Rusija nije dobila, već gotov, ustav za vlade Aleksandra Prvog. Za spasavanje prestola habzburškog, Rusija dobija poraz na Krimu. Troškom austriskog dispoziciog fonda štampaju se u Galiciji proklamacije i rasturaju po maloruskim gubernijama u Rusiji i na taj način izaziva nered u zemlji. Austrija potpomaže jevrejsku štampu u svojoj zemlji i na taj način čini, da se pojača mržnja među Rusa i ruskih Jevreja (ima ih u Rusiji i kraljevini Poljskoj do 5 mil.). (Sve ovo radi Austro-Ugarska u nameri, da oslabi državu rusku i da joj umanji ugled u Evropi.
U Bugarskoj politika nemešanja dovela je dotle, da se odmah po zaključenju zajma pomoću Rusije, i odmah posle svečanosti na Šipki, zacario režim Stambulovista Petkova i gen. Rače Petrova, koji je nedavno dobio od austriskog cara portret sa svojeručnim potpisom carevim, i izjavio, u slučaju onoga mu urbi et orbi, da smatra za najveću sreću povesti bugarske pukove protivu „severnih varvara“.
„U Srbiji je izvršen čin koji na granicama njenim nije naišao svugde na odobravanje. U toliko je pre trebalo ostaviti tamošnjega ruskoga poslanika, a ne u to važno vreme po srpski narod otežavati mu i time posao oko sređivanja unutrašnjeg stanja.“