Sadržaj
- Uvod
- Rat na pragu
- Početak i kraj
- Rusija i Engleska
- Ruska i Japanska [vojna sila] na Dalekom Istoku
- Površina, stanovništvo, trgovina, državni dug Rusije i Japana
- Optimizam državnika i pesimizam novinara
Uvod
Telegrame koje smo noćas i jutros dobili i koje donosimo na drugom mestu, dokazuju, da je rat između Rusija i Japana neizbežan. Diplomatski odnošaji između te dve neprijateljske carevine prekinuti su. Japanski podanici na vrat na nos beže iz Mandžurije, ruski podanici koju žive u Tokiju sklonili su se na ruske lađe, plašeći se izgreda sokačke rulje.
Ma da sve to očito pokazuje, da će svakako doći do rata, ipak ostaje još, istina minimalna nada, da će se sve na miru svršiti. U ruskim zvaničnim krugovima se bar tako misli. Francuska diplomacija, koja, se od početka rusko-japanskog spora sva zalagala, da se održi mir ma po koju cenu, još nije potpuno izgubila svaku nadu, da će joj to ispasti za rukom. Ali toj nadi više nema mesta. Rat je na pragu.
Zapleti koji će neminovno nastupiti usled rusko-japanskog rata, nedogledni su. Kao što je poznato Japan ima ugovor s Engleskom za odbranu. Ostale tačke tog ugovora ne znaju se, zato se unapred ne može ni tvrditi hoće li Engleska pomoći Japanu ili će ostati neutralna. Isto važi i za Francusku. Umeša li se Engleska protiv Rusije, sigurno je da će Francuska u tom slučaju skočiti u pomoć svojoj saveznici Rusiji. I onda bi nastao opšti veliki rat, za koji se poslednjih trideset godina sve evropske sile spremaju, rat, koji bi po strahoti svojoj premašio sve ratove, koji su do danas vođeni.
Rat na pragu
Juče po podne su kanda između Rusije i Japana otpočela neprijateljstva. Težište spora je Mandžurija, koju su Rusi pre kratkog vremena, posle pobune Kitajaca protiv Evropljana, okupirali, da bi zaštitili svoje interese. Mikado bi hteo da car prizna i garantuje suverenstvo Kine u Mandžuriji, da tamo povrati kinesku administraciju i da prizna ove ugovore zaključene s Kinom o Mandžuriji. U tome pitanju postoji potpuna suprotnost između Rusije i Japana. Rusija, neće da diskutuje s Japanom o pitanju o kome bi mogli jedino s Kinom da pregovara. I tu je čvor. Ali se taj čvor ne bi morao preseći mačem, da se na sceni ne javlja jedan nov faktor, Sjedinjene Severoameričke Države. One su vinovnik rata, koji u ovom trenutku još ne prestavlja borbu između bele i žute rase, nego početak borbe između staroga i novoga sveta. Severnoj Americi treba nova trgova za njene proizvode i ona je bacila oko na Kinu. I Japan postaje nesvesno oruđe Severne Amerike za njene osvajačke ciljeve.
Rusija je, međutim, uspostavila svoj moralni kredit onde gde je on bio najvećma pokoleban. Ona je, na ime, preko Kine bila predložila da Francuska, Engleska i Amerika posreduje u sporu između nje i Japana. Ali su Amerika i Engleska a priori, bez ikakva ispitivanja, odbile ovaj predlog. I stoga je ovo teška i nepopravljiva pogreška da se najedanput prekidaju pregovori baš u trenutku kad je trebalo dobre volje i uzajamne lojalnosti pa da se dođe do miroljubivoga rešenja u interesu zavađenih strana i celog obrazovanog sveta.
Početak i kraj
Prvo rešenje da se o Mandžuriji i Koreji pregovara s Rusijom doneo je japanski ministarski savet 10. juna prošle godine. Od juna od septembra pregovori su se vodili u Petrogradu […] zajedničkih konferencija 30. oktobra Japan traži da u slučaju nemira i Rusija i Japan imaju pravo poslati svoju vojsku u Koreju i Mandžuriju ali su obavezni da je povuku čim se nemiri uguše. Od 30. oktobra do 28. novembra obustavljeni pregovori, pronose se glasovi o ratu. 28. novembra dolazi ruski odgovor, kojim se Mandžurija isključuje iz pregovora i predlaže neutralizacija severne Koreje. Japan šalje 9. decembra Rusiji notu kojom traži integritet Koreje i Mandžurije sa naročitim koncesijama Japanu u Koreji, Rusiji u Mandžuriji, ali da međunarodnoj trgovini ostanu otvorena vrata. Mesto neutralizacije severne Koreje Japan traži jednu neutralnu zonu od 25 kilometara na obalama reke Jalu. Da bi dao važnosti ovoj svojoj noti, Japan delimično mobiliše vojsku. 6. januara Rusija ostaje na svome predlogu o neutralizaciji severne Koreje i obećava poštovati japanske interese u Mandžuriji. […] januara Japan obnavlja svoje zahteve od 9. decembra. 24. januara stiže ruski odgovor Japanu, a 25. januara Japan prekida diplomatske odnose s Rusijom.
Rusija i Engleska
Iz Petrograda telegrafišu pariskom „Tapu“: „Odgovor Rusije bio je predmet živog pregovaranja između ministra Lamedrofa i japanskog poslanika. Posle toga su taj odgovor još dugo pretresali i ostali ministri pa i sam car Nikola. U okolini Lamedorfonoj se tvrdi la je odgovor takav, da može Japance sa svim umiriti i rat otkloniti Odgovor je napisan u vrlo miroljubivom duhu i u njomu se priznaje Japanu supremacija u Koreji. Rusija želi samo da ta supremacija bude ekonomne, nikako pak vojne prirode i da Japan ne podiže nikakva utvrđenja na glavnim strategijskim tačkama koreanske moreuzine. U Mandžuriji priznaje Rusija Japanu sva stečena prava, no neće nikako da se i za budućnost veže nekim obvezama. U svom izveštaju o raspoloženju u Petrogradu veli „Tap“, kako je držanje engleske štampe razbilo i poslednje iluzije o mogućnosti prijateljske politike prema Engleskoj i da je Rusima to otvorilo oči za sad uviđaju potrebu da udvostruče svoje […]
Ruska i Japanska [vojna sila] na Dalekom Istoku
Rusija ima u ovom trenutku na Dalekom Istoku: (1) flota: 8 oklopnjača prve klase; 12 krstarica prve klase, 5 krstarica druge klase, 7 topovnjača, 27 kontratorpovnjača, 9 torpednjača, 19 transportnih brodova sa svega 150.000 tona. Pristaništa su Port Artur i Vladivostok. Prvo ima malo prostora, nedovoljnih dokova i ima prilično nezgodan strategijski položaj jer leži u dnu jednoga mrtvog ugla Žutoga Mora. Vladivostok,, gde se nalaze tri najbolje ruske krstarice, Gromoboj, Rosija i Rurik ima taj veliki nedostatak što ima leda od 1 decembra do 15 marta. (2) Vojska: prema izveštajima đenerala Kuropatkina, ministra vojnog, i đenerala Saharova, šefa đeneralštaba, Rusije ima sada 390.000 vojnika na Dalekom Istoku. Sem toga oni tvrde da će za mesec dana moći da prenesu još 110.000 vojnika, svega 500.000 vojnika.
Japan ima (1) flota : 6 oklopnjača prve klase, 2 oklopnjače druge klase, [3] krstarice prve klase, 9 krstarica druge klase i 5 treće klase, 10 obalnih čuvara, 16 topovnjača, 4 […], 15 kontratorpednjača, 54 torpednjače sa svega 252.116 tona, 508.359 marnih konja, 1185 topova i 16.046 marinskih vojnika. Sem toga Japan ima trgovačku marinu koja broji [1.300] parobroda. (2) Suvozemne vojske ima Japan na hartija u mirno doba 576.000 ljudi. U ratno doba oko 1,000.000 vojnika.
Površina, stanovništvo, trgovina, državni dug Rusije i Japana
Prema podacima od 12. sept, 1903, površina Japana iznosi 382.447 kvadratnih kilometara; on ima 46.494.000 stanovnika; uvoz 694.723:694 dinara, izvoz 658,008.914 dinara, državini dug iznosi 1,389.816.687 dinara.
Površina evropske Rusije iznosi 5,604.740 kvadr. kilom. sa 107,800.000 stanovnika, a celo rusko carstvo sa azijskim oblastima ima 21,666.200 kv. kilomet. sa 120 miliona stanovnika; uvoz 1.813,737.500 din, izvoz 2.063,192.500 dinara; državni dug 18.420.000.000 dinar
Optimizam državnika i pesimizam novinara
Još od početka rusko-japanskog sukoba dve stvari su naročito zapale u oči: optimizam državnika i pesimizam novinara. Engleska i japanska štampa neprestano je tvrdila da je rat neizbežan. Diplomatija, čak i japanska, uvek je govorila da će se moći održati mir. U Rusiji su listovi pozivali na borbu rase, [dok] je vlada upotrebljavala sva sredstva da se izbegne rat. U Engleskoj najozbiljniji organi javnoga mišljenja već dva meseca uporno tvrde da je rat pitanje od samo nekoliko dana. Za sve to vreme engleski ministri manifestuju miroljubive namere. Ova nesuglasica između zvaničnih faktora i organa javnog mišljenja manje je padala u oči u Nemačkoj i Francuskoj.
I novinari su imali pravo. Hoćemo li zato njima dati mandat za predviđanje? Ne. Ova razlika u mišljenju dokazuje samo koliko je situacija bila mutna.