Sadržaj
- Uvod
- Prvi boj
- Oštećeni brodovi
- Japanski ratni plan
- Manifest Mikadov
- Ruski brodovi
- Zaštita
- Raspoloženje u Rusiji
- Neprijateljske flote
- Držanje Engleske
- Ruska sprema
- Ruski zapovednik
- Azijatska liga
Uvod
Po telegramima koje na drugom mestu donosimo vidi se, da je ruski poraz kod Port-Artura bio veći i značajniji no što se iz prve ruske zvanične depeše moglo da vidi. I ako verovati amerikanskim novinama, koje svoje vesti donosi mahom iz japanskih izvora i koje tu prvu pobedu japansku veličaju, ipak je nesumnjivo, da je ruska flota u prvom sukobu bila tučena i da su tri najveće i najbolje ruske lađe toliko oštećene, da za poduže vreme neće moći učestvovati u akciju.
Naravno za ishod rata ova japanska prva pobeda nema nikakve važnosti. I pre se znalo da je Japan jači na vodi no Rusija, koja nije mogla svu svoju evropsku flotu da pošlje u azijske vode. Osim toga, japanski napad, bez prethodne objave rata, zatekao je rusku flotu nekoncentrisanu. Po najnovijim vestima, izgleda da je u toj bitci kod Port-Artura s japanske strane učestvovalo sedamnaest ratnih lađa, a s ruske samo osam. Kad se zna, da su japanske lađe po svom kvalitetu, veličini i naoružanju potpuno ravne ne samo ruskim, no i najboljim engleskim, mora se videti, da je pobeda Japanaca bila izvesna.
Opijen tim prvim uspehom, japanski admiral, pošto se ruska flota povukla u luku, počeo je da bombarduje sam Port-Artur. Četiri puna sata sipao je vatru iz svojih najtežih topova na portartursku tvrđavu. Rusi, koji su se međutim bili pribrali odgovarali su i s tvrđave i s lađa, tako da se najposle japanska flota povukla i otplovila na jug, verovatno u nameri da presretne one ruske lađe, koje su pre kratkog vremena pošle iz Evrope za Dalji Istok i da ih uništi.
Rusi i ruski prijatelji ne treba zbog toga da strahuju. Ako Japanci hoće da uzmu Koreju moraju da se iskrcaju na suvo, jer kad bi baš i uništili celu rusku flotu, time još ništa ne bi učinili. Na kopnu, će se biti odsudna bitka. Te suvozemne bitke Rusi nemaju razloga da se plaše; za nekoliko nedelja oni mogu da dovuku toliko vojske koliko im je potrebno. Tada Japancima neće više pomoći ni njihova okretnost, ni preduzimljivost, ispuniće se ono, što je ruski vojni ataše u Parizu prekjuče rekao jednom novinaru: „Japanci su tražili, đavola i naći će ga.“
Prvi boj
U noći između 26. i 27. januara nalazile bu se ruske oklopnjače „Cezarević“ i „Retaizan“ s krstaricom „Palada“ pa rekognosciranju petnaest milja južno od Port-Artura. S jugoistoka signalizovano je primicanje 14 torpednih brodova u ubojnom redu.
Japanski brodovi bili su podeljeni u tri grupe, od kojih se jedna uputila pravo ruskim brodovima. Kako rat nije bio objavljen, kad su ruski brodovi iz Port-Artura izašli, taj ih je napad iznenadno. Žurno se činila sprema za borbu, no japanske torpednjače već su se primakle na distanciju s koje su mogle torpede lansirati. U tri odvažna napada oštetili su Japanci sva tri ruska ratna broda dosta znatno. Međutim su otpočeli i ruske oklopnjače paljbu i japanski torpedski brodovi povukli su se žurno s gubicima. „Retvizan“ i „Cezarević“ mogli su se vratiti sami u Port-Artur, jer im mašine ne behu povređene. No krstarici „Paladi“ polomljena je krma i nju je morao neko vreme „Retvizan“ da vuče. Još se ne zna hoće li „Palada“ biti spasena.
Opravka brodova moraće trajati nekoliko nedelja. Port-Artur raspolaže svima potrebama za opravku.
Oštećeni brodovi
Oštećena oklopnjača, „Cezarević“ jedna je od najboljih ruskih ubojnih brodova. Sagrađena je u Tulonu 1901. god. Ima 13.320 tona, 16.360 konjskih snaga, a posada joj iznosi 732 momka. „Retvizan“ je skoro isto tako dobar brod.
Japanski ratni plan
U pariskim političkim krugovima drže da Japanci prema svome ratnom planu nameravaju u prvom redu da blokiraju Port-Artur i da kod tog pristaništa iskrcaju dovoljno vojske, kojom bi mogli položaj Rusa na reci Jalu ugroziti. Japanci misle da Port-Artur tako opsednu da ga glađu primoraju na predaju. Japanski oficiri, kako se tvrdi, već organizuju kineske razbojničke čete, s kojima hoće da razruše železničku vezu s Port-Arturom.
Manifest Mikadov
Za sutra, četvrtak, očekuje se manifest japanskog Mikada (cara), da je rat s Rusijom otpočeo.
Ruski brodovi
Ruski transportni brod „Orel“ koji se krenuo u Istočnu Aziju, u opasnosti je da padne Japancima u ruke. Transportni brod „Smolensk“, koji se krenuo bio iz Odese, vraćen je natrag, a „Tambov“, koji je trebao da pođe iz Sevastopolja ostaje tamo.
Ruska topovnjača „Mandžur“ koja je na opravci u japanskom pristaništu Nagasaki, neće moći odande otploviti i Japanci će je zadržati. Pristanište u Vladivostoku nije zamrznuto, jer ledolom „Nadeždni“ održava stalno otvoren izlaz, te ruski brodovi iz te luke mogu izlaziti.
Zaštita
Zaštitu ruskih interesa u japanskom pristaništu Nagasaki uzeo je na sebe nemački konzul. Ruski trgovci, kojih u Nagasakiju ima mnogo, odlaze svi odavde.
Raspoloženje u Rusiji
Saopštenje „Praviteljstvenog Vesnika“ o prekidu diplomatskih odnosa s Japanom izazvalo je veliko uzbuđenje u Petrogradu. Na sve strane se samo o ratu govori. Sve je dobre volje i puno pouzdanja, da će se rat svršiti konačnim porazom Japana.
Neprijateljske flote
Japanci su dobar deo svoje flote koncentrisali u Vejhaveji i ova drži svu rusku flotu u Port-Arturu.
Oba nova (argentinska) ratna broda japanska stigla su u Singapore gde su dobila naredbu da se čas pre krenu ima li dovoljno uglja ili ne.
Držanje Engleske
Engleska žurno oprema svoje ratno brodovlje, da se svakog trenutka može staviti na ratnu nogu. Drži se da će Englezi zauzeti položaj prema Dardanelima, da eventualno spreme izlazak ruske crnomorske flote. U Francuskoj sa zebnjom pogledaju, kakvo će držanje zauzeti Engleska u ovom ratu, pošto od toga zavisi hoće li se evropski mir održati. U slučaju da Kinezi priteknu u pomoć Japancima, Francuska će stati na stranu Rusije.
Ruska sprema
Kako iz Petrograda javljaju Rusija je sa svojom spremom potpuno gotova. Ona ima u Istočnoj Aziji 240.000 ljudi na okupu, a biće poslato još 100.000. Sibirska železnica obustavlja privatni saobraćaj.
Ruski zapovednik
Drži se da će za glavnog zapovednika ruske vojske u Istočnoj Aziji biti određen đeneral Puzirevski.
Azijatska liga
Japanske novine pišu u poslednje vreme mnogo o osnivanju jedne azijatske lige, koja bi obuhvatila sve azijatske narode a bila naperena protiv Evropljana. Japanski knez Konoje, koji je ne davno umro, izbacio je značajnu reč: „Narodi Azije, čuvajte i branite što vam je najsvetije!“ I od to doba Japanci, kako po svemu izgleda, rade na tome, da razbude azijatske narode. Izaslanici iz raznih Azijskih krajeva stalne su pojave u Japanu i na japanskom dvoru. U ovaj mah se bavi u Tokiju bivši veliki vezir persijski, Asgar-Han. Njega svugde dočekuju s velikim počastima. Nedavno se bavio tamo indijski radža (knez) iz Kapurtale, a prošle godine dolazio je izaslanik Dalaj-Lamin. Hoće li Japanci sa svojom azijatskom ligom uspeti zavisi od ishoda rata s Rusijom.