Molepstvije
Danas pre podne u 10 časova držano je molepstvije za pobedu ruskog oružja u ovdašnjoj Sabornoj Crkvi. Na Molepstviju činodejstvovao je Mitropolit sa 16 sveštenika. Još pre 10 časova crkva je bila puna najodabranijom prestoničkom inteligencijom. Osim osoblja ruskog poslanstva sa gospođama, molepstviju su još prisustvovali: Prestolonaslednik Đorđe u vojničkom odelu, sa prvim kraljevim ađutantom g. Damnjanom Popovićem, jer je Nj. V. Kralj lako oboleo i po savetu lekarovom ne sme dva-tri dana napuštati sobu. [A] od ministara bili su: Ministar Predsednik g. Sava Grujić, g. Nikola Pašić Ministar Spoljnih Poslova, g. Pera Velimirović biv. Ministar Građevina i Lj. Davidović Ministar Prosvete. Zatim predsedništvo skupštine sa poslanicima, g. Kosta Glavinić predsednik opštine, g. Mihailo Cerović Upravnik varoši Beograda, od profesora Velike Škole g. g. Milan Nedeljković, Milić Radovanović i Čeda Mitrović, profesori gimnazija, činovnici, trgovci i vrlo veliki broj iz ostalih staleža.
Molepstvije je vršeno na vrlo svečan način. Nemu tišinu prekidale su usrdne molbe sveštenika za zaštitu ruske vojske. Pred kraj molepstvija Mitropolit g. Inokentije sa krstom u ruci držao je govor, u kome je od prilike ovo rekao. Da mi prema Rusima nemamo samo čovečanskih simpatija, već da nas za njih vezuje i sama vera i krv slovenska, i da nas sve to poziva da otvorimo svoja bratska srca i molimo Boga za pobedu ruskog oružja. Ruski car je dao dokaza celom svetu da on želi mar, a da je ugazio u rat zato, što je u pitanju čast ruskog naroda.
Posle svršenog govora ruski otpravnik poslova prišao je Prestolonasledniku i zahvalio mu na prisustvu, a po tom su g. g. ministri i svi ostali velikodostojnici pristupili gosp. Muravjevu i usmeno izjavili kako svi žele i kako se nadaju da će Rusi brzo pobediti svog neprijatelja.
Zvanična Ispravka
U broju 18. novina „Politika“ od 29. januara ove godine, a u članku pod naslovom: „Ukrađena akta“, pored ostaloga, izneto je i to, da su akta po isleđenju o „Martovskoj“ demonstraciji u Beogradu iščezla neznatno gde, te je to bio povod što ministar unutrašnjih dela nije odgovorio u Narodnoj Skupštini na interpelaciju g. Alekse Ratarca, narodnog poslanika.
Ovo iznošenje neistinito je, a da je neistinito uredništvo će se najbolje uveriti, ako svoga urednika bude poslao u Ministarstvo unutrašnjih dela, gde će akte ovog predmeta moći videti.
№ 2946. Iz kancelarije ministarstva unutrašnjih dela 30. januara 1904. godine.
Turska se sprema
Bugarski ministar predsednik Petrov izjavio je, da Turska traži ma kakav povod da objavi Bugarskoj rat. Ona stoga naročito rđavo postupa s maćedonskim beguncima, u nameri da opet izazove ustanak.
Turski komesar otputovao je iz Sofije u Carigrad s naročitom tajnom misijom, koja se dovodi u vezu s tom izjavom Petrovljevom.
Ipak nije
G. Pavle Marinković ipak neće biti postavljen za načelnika ministarstva spoljnih poslova. Na to mesto, kao što smo pouzdano izvešteni, dolazi g. Mih. Ristić, naš sadašnji poslanik u Sofiji. Ko će na njegovo mesto u Sofiju ići, još se za sada ne zna. Neobjašnjivo nam je, zašto se sada, u ovako važnim trenucima čine te promene. Ako sve naše spremne zastupnike na strani postepeno dovedemo u Beograd, ko će onda ostati tamo?
Specijalni telegrami
„Večernje Novosti“ misle, da nijedan srpski list nije u stanju, da donosi specijalne telegrame, jer bi to bilo suviše skupo. Naprotiv, svi srpski listovi, vele one, vade svoje telegrame iz bečkih listova.
„Večernje Novosti“ svakako tako rade; mi ne. Neka se glavni urednik njihov izvoli potruditi do naše redakcije, pa ćemo mu rado objasniti kako srpski listovi ipak mogu imati specijalne telegrame; ako želi. Mi ćemo mu čak i pokazati sve telegrame, koje smo dosad dobili.
Srpska Kraljevska Akademija
Juče je bio glavni godišnji skup Srpske Kraljevske Akademije, i na njemu je Akademija izabrala ove svoje nove članove: g. Simu Matavulja, književnika za redovnog člana Akademije umetnosti; g. g. Savu Uroševića, prof. Velike Škole i Dr. Dr. Mendeljeva, ruskog naučara za dopisne članove Akademije prirodnih nauka; g. Aleksjeja Aleksandrovića Šahmatova, ruskog naučara za dopisnog člana Akademije filosofskih nauka; i g. g. Vaclava Tomeka i Lubor Niderla, česke naučare za dopisne članove Akademije društvenih nauka. — Sem toga, izabrala je sekretare stručnih Akademija za 1904. g, i to g. Dr. Jovana Cvijića za Akademiju prirodnih nauka, g. Jovana Turomana za Akademiju filosofskih nauka, g. Ljubomira Kovačevića za Akademiju društvenih nauka i g. Mihaila Valtrovića za Akademiju umetnosti. Za pregledače računa za 1904. g. izabrati su: g. g. Dr. Mih. Petrović, Jov. Mišković i Ljub. Jovanović.
Fabrika banaka
Kosta Marković abadžija iz Balkanske ulice dostavio je jutros kvartu varoškom kako mu je neki, njemu nepoznati seljak pričao, da ga je pred prvostepenim beogradskim sudom našao jedan čovek i pozivao ga da zajedno prave lažne banke. U isto vreme nudio mu je 50 lažnih banaka za 10 pravih. Seljak tvrdi da je video kod „fabrikanta“ čitavu rpu lažnih banaka. Naređeno je traganje, ali po svoj prilici ovo je bio samo pokušaj da se seljak prevari.
Predavanje Palilulcima
Palilulski pododbor društva za čuvanje narodnog zdravlja držaće svoje prvo poučno predavanje u ponedeljnik, na Sretenje 2. februara ove godine, u 3 sata po podne u palilulskoj osnovnoj školi. Skrećemo pažnju građanima toga kraja na to predavanje.