I sam financijski odbor, u svome izveštaju priznaje, da se budžet za ovu godinu nije mogao staviti na potpuno zdravu financijsko-ekonomsku osnovu, kako se to želelo i očekivalo. Pribegavanje privremenim dvanaestinama za prva dva meseca ove godine biće, pored ostaloga, uzrok deficitu budžetskom za 1904 godinu. Ovo zadocnjenje budžeta, odbor hoće da opravda promenom tri ministra financija, a međutim, baš te promene izazvala je sama Skupština, koja nije htela da shvati ozbiljnost korisnih i potrebnim predloga za uređenje naših financija. Pad g. Milića Radovanovića najbolji je primer za to. Po odborovom mišljenju, za otvaranje novih finansijskih izvora i uprošćavanje državne administracije potrebno je mnogo više i studije i vremena. Tako se isto mislilo i 1902 god. kada je donet budžet za tu godinu, pa je te iste godine stvorena anketna parlamentarna komisija, čiji izveštaj treba da posluži kao studija u budućnosti. U toj komisiji bilo je i sadašnjih poslanika (predsednik joj je bio. g. Paču), njen rad staje vremena, truda i novaca i on se ne sme negirati tim pre, što je vrlo iscrpan. Zato mislimo da je odborsko pravdanje neumesno i navešćemo sve, čime se Skupština može koristiti iz toga izveštaja.
U pogledu prihoda komisija je našla da smo prešli krajnje granice porezivanja ekonomske snage (14,5% celokupnog prinosa narodne privrede) te za neko vreme ne smemo ni pomišljati na udaranje novih nameta, niti za povećanje starih. U pogledu rashoda, potrebno je da se broj potrebnih činovnika utvrdi za sve struke, da se izmeni zakon o činovnicima građ. reda, donesu izmene u zakonu o ustrojstvu vojske i Vojne Akademije, da se ukine kontrolno odeljenje vojnog ministarstva i t. d.
Kad je odbor odbio predloge o uvođenju novih poreza, sigurno je imao pa umu gornje mišljenje i onda je neopravdano stvaranje vanrednog prireza od 40 para na svaki dinar neposredne poreze pored stalnog drž. prireza [75?]%. Isto je tako, još i više, u pogledu rashoda.
Za vlade kralja Aleksandra nije smela Skupština ni da pomisli na smanjivanje mnogih i mnogih izlišnih rashoda jer se vlada branila onim „To hoće Kralj“. Sada, pak, odbor stavlja u izgled Skupštini, „dobro joj poznate sadašnje prilike“. Time se može pravdati povećanje vojnog budžeta sa 3.200.000 dinara, ali se ne može braniti neuprošćena administracija i neostvarene ta tako mnogo obećavana štednja.
Istina, odbor se usudio da „skreše“ mnoge pozicije, koje su do sada po vladinom predlogu primane (Pomoć društvu „Kralj Dečanski“ i „Financijski Pregled“ sa svim ukinuti; nabavka ordena i medalja smanjena sa 15.000 din, Plata Guvernerova izbrisana i t. d.) ali je ostavio dispozicionom fondu celih 1,375.000 dinara, pa ministru policije na „poverljive potrebe“ 45.000 din. Uopšte, na materijalnim izdacima nešto se i uštedilo, ali lični, ostali su gotovo neokrnjeni. Na monopolskim rashodima uštedilo se samo 10.900 dinara, a tu može mnogo više. Odbor je sa svim opravdano smanjio za 50.000 din. kredit za Petrogradsku izložbu, jer i ove izložbe poljoprivredne u zemlji, nemaju velike praktične vrednosti. Mi samo volimo parade, a Srbiji sad nije do toga. Treba dokazati i biračima da saniranje financija nije samo jedna programska fraza, jer poslanici često pretpostavljaju interese birača opštim interesima. A ovde su oni u velikoj meri angažovani, treba ih zadovoljiti.
Pored anketne komisije godina 1902 donela je još jednu korisnu tekovinu za uređenje državnih financija. To je zakon o državnom budžetu, koji je počeo da važi od 4 aprila 1903 godine i koji u toj godini nije mnogo pripomogao pravilnom financiranju zbog raznih političkih neprilika. Ali u predlogu ovogodišnjeg budžeta osećaju se u mnogome njegove valjane odredbe. Ovogodišnji je budžet potpun, jer su uneti svi prihodi i svi rashodi državni. Otuda je celokupan prihod preko 82 milijuna, a rashod 89, dakle znatno veći od prihoda i rashoda za 1902 godinu.
Predviđeni deficit iznosi dinara 6,388.907,49 i on se misli popuniti novim izvorima, koji neće svakako biti u stanju, da ovu sumu dadu. Još kad se ima na umu, da su predviđeni prihodi često preterani, onda je pouzdano da ćemo na kraju godine imati stvarnog deficiti oko 5 milijuna, ako se za toliko ne smanje rashodi. U budžetu za 1902 god. predviđeni deficit bio je mnogo manji, pa je završen sa stvarnim deficitom od blizu 4 milijuna. Danas je još verovatnije, da će on biti mnogo veći, a Skupština to vrlo dobro zna, pa ipak su svi izgledi da će se budžet primiti po odborskom predlogu.