[Objavili] smo juče, u izvodu, prestonu besedu, kojom je Kralj otvorio sednice ovogodišnje sesije skupštinske. U današnjem članku hoćemo da se malo pozabavimo besedom, kad se zna da je ona ujedno program vlade, kojim ona izlazi pred narodne poslanike.
Na prvi pogled jasno je, da je ova beseda i suviše frazasta i da oskudeva onim što je glavno: i temeljnijim objasnenjem spoljne politike vladine i merama koje ona misli da preduzme za preobražaj našeg unutrašnjeg stanja.
A tako nije trebala da uradi vlada, kojoj je sticajem prilika dodeljena [teška i odgovorna uloga da Srbiju, potpuno preobrazi], da joj osigura sve građanske i političke slobode ustavom garantovane, kao i da joj spolja uzdigne glas i važnost na onu visinu, koju ona treba da ima među balkanskim državama.
Posle stereotipne fraze, da su odnošaji Srbije prema drugim državama, a naročito prema susednoj monarhiji, Austrougarskoj, ispravni i prijateljski; posle iskazanih tradicionalnih simpatija prema jednovernom i [jedno…] ruskom narodu, kao i prema crnogorskom dvoru — jedino je jače istaknuto intimno prijateljstvo između Srbije i Bugarske „zasnovano obostranim staranjem“, kako se u besedi veli.
Vrlo je mlako i neopredeljeno iskazano držanje Srbije u pitanju izvođenja reforama u Staroj Srbiji i Mećedoniji, što je ne mala pogreška. Kad se zna da nam naši bitni interesi nalažu mnogo veću brigu i staranje za te stare pokrajine srpske; kad vidimo da reformne sile i suviše odugovlače izvođenje reforama u tim klasičkim zemljama srpskim, onda je dužnost bila vlade da u tom pogledu bude mnogo jasnija i određenija, i da kategorički iznese zahteve naše.
Prelazeći na uređenje našeg unutrašnjeg stanja u besedi se opet suviše u opšte kazuje, da je vlada namerna da podnese zakone, kojima ima da se utvrdi stabilnost naših javih odnosa i dovede stalan red u našem državnom gazdovanju.
Najjasnije je pak izražena želja vlade u pogledu privrednog preobražaja naše zemlje i odbranbenoj snazi zemaljskoj. Ali uporedo s time, vlada ne krije da misli da natovari na zemlju još jedan nov dug, što će biti po svoj prilici pravi uzrok odlasku ministra finansija g. Pačua, a ne radi sklapanja trgovinskih ugovora s Nemačkom. A da bi pridobila poslanike za ovo, vlada je, kao što se vidi, vešto vezala privredni preobražaj za odbranbenom snagom zemaljskom, napominjući pri tome kako je od prihoda monopola već sada platila sve anuitete do kraja ove budžetske godine.
Nema sumnje, da je privredi preobražaj naše zemlje veoma potreban, jer se do sada vrlo malo ili skoro ni malo nije poklanjala pažnja zemaljskoj privredi. Isto je tako nužno i naoružanje, samo pri tome treba se starati, da se narod ne opterećava novim nametima, jer se od njega do sada i suviše uzimalo, a skoro mu se ništa za to nije u naknadu davalo. [nedostaje reč] treba izbegavati nove zajmove, jer su anuiteti u našem državnom budžetu dostigli već jednu trećinu državnog budžeta.
To su glavne opaske koje na prvi pogled padaju, pri pregledu prestone besede. Može biti, da ćemo se na pojedine tačke njene ponovo vratiti, a za sada iskazujemo samo našu nadu, da će narodni poslanici u odgovoru svome, — u adresi, gledati da i sami osude po neke neodređene poglede vladine naročito u glavnim pitanjima, a koje smo i mi ovde istakli, kao i da će se svi založiti, da se prestane više sa zajmovima, koji su skoro postali kobni za našu zemlju.
Narod je naš i suviše davao i na naoružanje zemlje i na privredni preobražaj njen. Sad je vreme, da mu se za ogromne žrtve, što ih godinama podnosi učini što god, to će mu olakšati velike dacije, te da jednom dane dušom i oda se mirno svaki svom zanimanju.