Ljudi koji su želi da nađu razloga, da rđavo ocene zaključenje trgovinskog ugovora s Nemačkom pre ugovora s Austro-Ugarskom, kraj ostalih okolnosti, o kojima će drugom prilikom biti naročito govora, smeli su s uma i osobitu važnost koju ima za Srbiju održavanje dobrih trgovinskih odnosa s Nemačkom Carevinom. S toga nije na odmet izneti o tome nekoliko ubedljivih statističkih podataka.
Važnost naših privrednih odnosa s Nemačkom dvojaka je. Dobro je poznato, da mimo onu robu za koju je zabeleženo na našim carinarnicama da se izvozi u Nemačku, tamo ide i veliki deo robe, za koju stoji da se izvozi u Austro-Ugarsku. Koliko je veliki onaj prvi deo, lako je konstatovati iz naših statističkih podatka.
Za poslednjih dvadeset godina izvezeno je u Nemačku u prosečnim petogodišnjim periodima:
| 1884—1888 | 380.061 |
| 1889—1893 | 1,087.045 |
| 1894—1898 | 2,417.632 |
| 1899—1903 | 4,501.314 |
Ove cifre jasno pokazuju da trgovinski promet s Nemačkom, po već postignutoj vrednosti, zaseca prilično duboko u privredne interese našega naroda. Ali se iz tih cifara, može izvesti još jedan, značajniji zaključak: trgovinske veze Srbije i Nemačke, u pogledu našeg izvoza, naglo su i stalno napredovale. Kolika je ogromna razlika između 380.061 dinara u 1884—88, i 4,501,314 dinara poslednjih godina. A nema sumnje, da će se naš izvoz, pod povoljnim carinskim prilikama, i dalje isto tako povoljno razvijati.
Prema tome, i cifre samo onoga dela našega izvoza, koji po našoj statistici ide u Nemačku, dovoljne su da istaknu veliku važnost nemačkoga tržišta za naše proizvode. Među tim, onaj drugi deo, o kome naša statistika ne vodi računa, znatno je veći. Koliki je on upravo, ne može se tačno odrediti. Ima naših proizvoda, koji zastanu u Austro-Ugarskoj, tu se nešto prerade ili samo promene gazdu, na se izvoze dalje kao austro-ugarska roba. Količini ovih proizvoda ne može se uhvatiti traga. ali ih ima, koji obično idu neposredno u Nemačku — neznatna je količina koja ide van nje, — te je na nemačkim carinarnicama zabeleženo da dolaze iz Srbije, ili se izvoze preko austro-ugarskih posrednika, koji te proizvode kupuju od srpskih proizvođača ili trgovaca, te ih naše carinarnice beleže među izvozom u Austro-Ugarsku. S toga se naši podaci o izvozu u Nemačku bitno razlikuju od nemačkih podataka njihovog uvoza iz Srbije (Ta nesigurnost naših statističkih podataka još jasnije pada u oči, kad se uporede podaci za pojedine naše proizvode.) Tako na pr. u 1902. godini bilo je izvezeno u Nemačku:
| proizvod | po našim podacima | po nemačkim (u tovarima) |
|---|---|---|
| ovsa | 9.773 | 59.536 |
| kukuruza | 100 | 150.675 |
| ječma | 1.750 | 24.109 |
| suvih šljiva i pekmeza | 143.191 | 221.109 |
| jaja | 6.195 | 15.113 |
Uz to, podaci pri uvozu pažljivije se pribiraju, te nam nemačka statistika i s toga pruža sigurniju i ako još ne potpuno sigurnu osnovu za određivanje veličine našeg izvoza u Nemačku. Iz istih razloga, austro-ugarske podatke treba pretpostaviti našim radi ocene našeg izvoza u Austro-Ugarsku.
Po podacima Nemačke statistike naš izvoz bio je za po-[nedostaje red]
| godina | hiljada |
|---|---|
| 1898 | 8.307 |
| 1899 | 10.412 |
| 1900 | 12.107 |
| 1901 | 9.741 |
| 1902 | 16.767 |
| prosečno | 11.481 |
A po našim podacima:
| godina | hiljada dinara |
|---|---|
| 1898 | 2.243 |
| 1899 | 5.922 |
| 1900 | 3.913 |
| 1901 | 4.115 |
| 1902 | 5.503 |
| prosečno | 4.427 |
Kad se još uzme u obzir, da ni ovi nemački podaci ne pokazuju pravo stanje, no ima naše robe koja ide u Nemačku pod imenom austro-ugarske, onda so tek može dobiti istinit pojam o važnosti te velike i bogate Carevine za srpsku izvoznu trgovinu. Kad se uzmu za osnovicu nesumnjivo tačniji nemački podaci, može se uočiti, koliko je povoljan za nas i trgovinski bilans s Nemačkom.
| godina | izvoz | uvoz |
|---|---|---|
| 1898 | 8.307 | 4.786 |
| 1899 | 10.482 | 5.295 |
| 1900 | 12.107 | 10.997 |
| 1901 | 9.741 | 9.034 |
| 1902 | 16.767 | 7.016 |
Ovim ciframa ne treba nikakva komentara. One su po sebi dovoljno jasne, da istaknu koliko je bilo važno za Srbiju, da se novim trgovinskim ugovorom što pre obezbede povoljne pogodbe za dalje napredovanje njenog izvoza.
Uzgred da napomenem, da se i neposredan promet počeo jače razvijati, naročito od kako postoji Izvozna Banka. Ovaj za naš izvoz tako korisni zavod, imajući svoje agencije u Nemačkoj, uspeo je većim delom da se oslobodi grabljivih tamošnjih komisionara. Ali najveća smetnja za učvršćenje neposrednih veza s Nemačkom još nije otklonjena. Jedan deo naših izvoznika, i to ne najmanje viđeni, verovatno računajući da je Nemačka daleko, ne pokazuju se osobito savesni pri ispunjavanju svojih obaveza. S toga su mnoge velike nemačke kuće, koje su vrlo rado pristale da robu nabavljaju neposredno iz Srbije, došle do uverenja, da prevara u kvalitetu i težini nema samo onda, kad srpske proizvode kupe od peštanskih komisionara. Jer, ovi se ne daju lako prevariti.